Zdravlje

Kako crijeva utiču na mozak? Uloga postbiotika u mentalnom zdravlju

Kako crijeva utiču na mozak? Uloga postbiotika u mentalnom zdravlju

Zaključci

  • Kada ste nervozni ili anksiozni, vaše tijelo oslobađa određene hormone i hemikalije koje ulaze u probavni sistem.
  • Postbiotici igraju ključnu ulogu u podršci mentalnom zdravlju kroz nekoliko mehanizama.

Svakog dana smo u situacijama u kojima osjećamo svoj stomak. Ako je to nešto uzbudljivo, osjećamo „leptiriće u stomaku” ili se desi nešto zapanjujuće zbog čega nam se „prevrne utroba”. Ponekad je to onaj posebni „unutrašnji osjećaj” kojim predosjećamo nešto važno. Ovi opažaji su tu jer su mozak i crijeva povezani. Posljednjih godina, nauka je utvrdila vezu između crijeva i mozga kao fascinantan i ključan aspekt opšteg zdravstvenog blagostanja. Postoji mnogo načina na koje naša crijeva utiču na naše zdravlje. Ovaj blog istražuje jednu od njih koja se zove „veza crijeva-mozak”, te objašnjava kako utiče na naše mentalno zdravlje i ulogu postbiotika u ovoj sprezi.

Šta je veza crijeva-mozak?

Veza crijeva-mozak (na engleskom: gut-brain axis, skraćeno GBA) dvosmjerna je komunikacija između nervnog sistema i sistema organa za varenje, koja povezuje emocionalne i kognitivne centre mozga sa perifernim crijevnim funkcijama. To znači da se signali šalju i iz mozga u stomak, i iz stomaka u mozak. Digestivnim sistemom upravlja enterični (unutrašnji) nervni sistem, odnosno dio nervnog sistema koji kontroliše digestivni sistem nezavisno od mozga. (1)

Naš mozak komunicira sa našim cijelim tijelom preko nerava (nervnog sistema). Ali mozak i crijeva su povezaniji od drugih dijelova tijela. U crijevima ima više nervnih ćelija nego bilo gdje drugdje pored mozga, i više informacija prolazi između mozga i crijeva nego bilo koja druga dva sistema. Ova zamršena veza utiče na različite aspekte našeg zdravlja, uključujući raspoloženje, odgovor na stres i kognitivne funkcije. U crijevima žive trilioni mikroorganizama, zajednički nazvanih crijevna mikrobiota, koji igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže ove veze.

Kako mikrobiom utiče na mentalno zdravlje?

Mikrobiota crijeva je raznolika zajednica bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroba koji žive u digestivnom sistemu. Ovi mikroorganizmi doprinose varenju, apsorpciji hranljivih materija i sintezi esencijalnih vitamina. Štaviše, oni aktivno učestvuju u regulaciji imunološke funkcije i zaštiti od štetnih patogena. (2)

Ovi mikrobi su važni za nesmetano odvijanje svih procesa, uključujući vezu crijeva-mozak. Oni mogu proizvesti mnogo hemijskih neurotransmitera koji prenose poruke između crijeva i mozga ili hemikalije koje mogu uticati na naš mozak kroz krvotok. Mozak i crijeva, zauzvrat, mogu uticati na mikrobiom crijeva mijenjajući njegovu sredinu.

S obzirom na blisku interakciju crijeva i mozga, lakše je razumjeti zašto možda imamo stomačne probleme kao jedan od najčešćih simptoma stresa i anksioznosti. Istraživači su identifikovali da psihosocijalni faktori utiču na stvarnu fiziologiju crijeva, kao i na simptome. Drugim riječima, stres (ili depresija ili drugi psihološki faktori) može uticati na pokrete i kontrakcije digestivnog sistema. (3)

To znači da, kada smo nervozni ili uznemireni, naše tijelo oslobađa neke hormone i hemikalije koje ulaze u probavni sistem. Ovo može uticati na mikroorganizme koji žive duž naših crijeva, pomažu u procesu varenja, te istovremeno smanjuju proizvodnju antitijela. Hemijska neravnoteža koja nastane može izazvati nekoliko digestivnih stanja. Uzevši u obzir da veza crijeva-mozak funkcioniše u oba smjera, neuravnotežena crijeva mogu izazvati pogoršanje simptoma poremećaja kao što su anksioznost i depresija. (4)

Kako postbiotici pomažu mentalnom zdravlju?

Razumijevanje i održavanje zdrave ravnoteže mikrobiote crijeva je ključno za mentalno zdravlje. Postoje i drugi načini za održavanje zdravlja crijeva, kao što je jedenje dovoljno vlakana, ali da bismo poboljšali opšte blagostanje, svakodnevna upotreba postbiotika čini veliku razliku.

Postbiotici, metabolički nusproizvodi probiotskih mikroorganizama, igraju ključnu ulogu u podršci mentalnom zdravlju kroz nekoliko mehanizama.

Kliničke studije koje pokušavaju da razumiju vezu crijeva-mozak pokazuju da postbiotici mogu pružiti nov pristup u sprečavanju simptoma anksioznosti i depresije. Svakodnevna upotreba postbiotika može promijeniti sastav naše mikrobiote, čime smanjuje simptome i održava željeno stanje raspoloženja. Istraživanja su otkrila da je hronična upala povezana sa različitim mentalnim zdravstvenim stanjima, a smanjenjem upale, postbiotici mogu doprinijeti stvaranju uravnotežene sredine za mozak.

Oni takođe mogu uticati na proizvodnju i ravnotežu neurotransmitera u mozgu. Dakle, dok balansiraju našu mikrobiotu, oni takođe doprinose sintezi neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji igraju ključnu ulogu u regulisanju raspoloženja i emocionalnog blagostanja.

Pored toga, postbiotici mogu pozitivno uticati na sistem odgovora na stres u tijelu, te pomažu da modulirano oslobađanje hormona stresa poput kortizola. Ova regulacija odgovora na stres može doprinijeti poboljšanju otpornosti i smanjenju negativnih efekata hroničnog stresa na mentalno zdravlje (5).

Zaključak

Kada razumijemo odnose u kojima stoje sistemi organa u našem tijelu, možemo pronaći inovativne i bolje pristupe za osnaživanje našeg zdravlja. U ovom blogu smo saznali više o vezi crijeva i mozga i o tome kakav uticaj zdravlje crijeva ima na naše mentalno zdravlje. Postbiotici, sa svojim raznovrsnim prednostima na zdravlje crijeva i time uticajem na mozak, čine novi pristup u poboljšanju našeg mentalnog blagostanja.

Izvori

  1. Carabotti, M., Scirocco, A., Maselli, M. A., & Severi, C. (2015). The gut-brain axis: Interactions between enteric microbiota, Central and Enteric Nervous Systems. Annals of gastroenterology. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4367209
  2. Cresci, Gail A.M., and Kristin Izzo. “Gut Microbiome.” Adult Short Bowel Syndrome, 2019, pp. 45–54, doi:10.1016/b978-0-12-814330-8.00004-4.
  3. The gut-brain connection. Harvard Health. (2023, July 18). https://www.health.harvard.edu/diseases-and-conditions/the-gut-brain-connection
  4. Berding, K., Vlckova, K., Marx, W., Schellekens, H., Stanton, C., Clarke, G., Jacka, F., Dinan, T. G., & Cryan, J. F. (2021). Diet and the microbiota–gut–brain axis: Sowing the seeds of good mental health. Advances in Nutrition, 12(4), 1239–1285. https://doi.org/10.1093/advances/nmaa181
  5. Chudzik, A., Orzyłowska, A., Rola, R., & Stanisz, G. J. (2021). Probiotics, prebiotics and postbiotics on mitigation of depression symptoms: Modulation of the brain–gut–microbiome axis. Biomolecules, 11(7), 1000. https://doi.org/10.3390/biom11071000

Podijeli

Choose your country

Please choose your language and country so we can provide you with the most accurate information.

Austrija
Belgija
Bugarska
Češka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Grčka
Hrvatska
Irska
Italija
Latvija
Lihtenštajn
Litva
Mađarska
Malta
Monako
Nizozemska
Njemačka
Poljska
Portugal
Rumunjska
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švedska

Cijenimo tvoju privatnost

Koristimo kolačiće kako bismo unaprijedili funkcionalnost i iskustvo pregleda, prilagođavanje sadržaja i oglasa, i analizu prometa. Klikom na "Prihvati sve" pristaješ na našu upotrebu kolačića.

Koristimo ove kolačiće da prilagodimo vaše iskustvo na našoj webstranici, omogućavajući vam da postavite i zapamtite vaša postavke kao što su jezik i tema

Koristimo ove kolačiće da prikupljamo podatke o vašim interakcijama sa našom stranicom, što nam pomaže u poboljšanju funkcionalnosti stranice, razumijevanju angažovanja korisnika i optimizaciji vašeg ukupnog iskustva.

Koristimo ove kolačiće za ciljano oglašavanje i promotivne aktivnosti, što nam omogućava da vam prikažemo relevantne oglase i ponude na osnovu vaših interesovanja i povijesti pretraživanja.