Povodom nedavno obilježenog Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, razgovarali smo sa dr Antonijom Verhaz, uglednom načelnicom Klinike za infektivne bolesti UKCRS. Fokus našeg razgovora bio je usmjeren ka ključnim pitanjima koja se tiču široke teme upotrebe antibiotika, izazova antimikrobne rezistencije, nužnosti očuvanja crijevne mikroflore, prevenciji, te sveprisutnom interesu za postbiotike – biološki aktivne tvari koje pokazuju obećavajući potencijal za unapređenje općeg stanja organizma. U ovoj raznolikoj paleti tema, posebnu pažnju nam je privukla riječ struke o razumijevanju i primjeni postbiotika, čime se istražuje put ka holističkom pristupu zdravlju, a koji obuhvaća sve razine organizma – od razumijevanja uloge crijevnog mikrobioma do općeg zdravlja pojedinca.
Kako biste objasnili važnost svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji i izazove koje ova pojava predstavlja za javno zdravlje?
„Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, koja se svake godine obilježava krajem studenog, ali koja je uvijek aktualna tema, pruža odličnu priliku da istaknemo ozbiljnost problema rezistencije na antibiotike. Antibiotici su važni u liječenju bakterijskih infekcija, ali neracionalna upotreba istih, posebno u posljednjem desetljeću utjecala je na rastući problem antimikrobne rezistencije bakterija, što otežava efikasnost tretmana i povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Jedna od čestih zabluda je da antibiotici mogu izliječiti sve, uključujući i virusne infekcije. Važno je podsjetiti da su antibiotici efikasni samo protiv bakterijskih infekcija, te da je neophodno prilikom korištenja istih, prepisane terapije ispoštovati do kraja, kako je preporučeno od strane liječnika. Ovim putem apeliram na važnost pravilne primjene antibiotika i doziranje terapije kako je preporučeno od strane stručnih lica. Samostalno uzimanje antibiotika ili prekidanje terapije “na pola” može biti veoma opasno.
Antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se do tada koristili u liječenju infekcija koje takvi mikroorganizmi uzrokuju. Zbog razvoja AMR-a često se u liječenju moraju koristiti skupi, manje dostupni, nerijetko i ekonomski neodrživi lijekovi, a ponekad i ne postoji terapijsko rješenje zbog pojave bakterija rezistentnih na sve postojeće antibiotike.
Izazovi koje ova pojava predstavlja su veoma ozbiljni i smatram da su savladivi isključivo ovakvim djelovanjem - prevencijom, razgovorima, edukacijom, međusobnom podrškom.”
Kako neracionalna primjena antibiotika utječe na crijevni mikrobiom i kakva je veza između općeg zdravlja pojedinca i zdravlja crijevne mikroflore?
„Neracionalna primjena antibiotika može imati ozbiljan utjecaj na crijevni mikrobiom.
Antibiotici, pored korisnih djelovanja imaju nažalost i svoje posljedice. Oni nisu selektivni da bi razlikovali dobre od loših bakterija, pa uništavaju i probiotske bakterije koje su normalni stanovnici naših crijeva. Ova neravnoteža može dovesti do poremećaja crijevnog mikrobioma, što ima daljnje posljedice na zdravlje. Crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u probavi, apsorpciji hranjivih tvari, regulaciji imunološkog sustava, pa čak i proizvodnji neurotransmitera koji utječu na naše mentalno zdravlje.
Opće zdravlje čovjeka duboko je povezano sa zdravljem crijevne mikroflore. Zdrav crijevni mikrobiom podržava efikasnu probavu, apsorpciju nutrijenata i proizvodnju tvari koje čuvaju integritet crijevnog zida. Osim toga, s obzirom na važnu ulogu crijeva u imunološkom sustavu, očuvanje zdrave mikroflore direktno utječe na sposobnost organizma da se odupre infekcijama i bolestima. Stoga, uspostavljanje ravnoteže crijevnog mikrobioma postaje ključna strategija u održavanju općeg zdravlja pojedinca i tema o kojoj posebno i često treba govoriti.”
Kako pojedinac može samostalno doprinijeti očuvanju crijevnog mikrobioma, posebno u kontekstu očuvanja ravnoteže nakon upotrebe antibiotika?
„Tokom i nakon završetka terapije antibioticima, važno je aktivno raditi na obnavljanju zdrave crijevne mikroflore. Uz pridržavanje savjeta o pravilnoj ishrani, unosu vlakana i fermentirane hrane, početak suplementacije probioticima, prebioticima i najnovijom generacijom- postbioticima, može biti korak u pravom smjeru. Postbiotici, kao proizvodi metabolizma mikroorganizama, pružaju podršku crijevnom zdravlju i igraju ključnu ulogu u obnovi i očuvanju crijevne mikroflore. Osim toga, ovo je i korak prema prevenciji poremećaja mikrobioma i očuvanju općeg zdravlja.”
Možete li nam objasniti razliku između probiotika, prebiotika i postbiotika, i mogu li se ovi preparati koristiti bez liječničkog recepta, s tim da nam je poznata činjenica da se antibiotici mogu dobiti isključivo uz liječnički recept?
„U današnjem dobu, razumijevanje kompleksnosti crijevne mikroflore postaje ključno za očuvanje zdravlja i prevenciju brojnih bolesti. Ključni pojmovi koji igraju važnu ulogu u ovom kontekstu su probiotici, prebiotici i postbiotici, svaki sa svojim jedinstvenim karakteristikama doprinose očuvanju ravnoteže u crijevima.
Probiotici su definirani kao živi mikroorganizmi koji pozitivno djeluju na zdravlje domaćina, postali su istraživana i popularna tema u području zdravstva. Njihov doprinos očuvanju zdrave crijevne mikroflore ne samo da obuhvaća jačanje imunološkog sustava, nego i poboljšanje probave. Suprotno probioticima, prebiotici su sastojci hrane koji ne sadrže žive bakterije, nego potiču rast korisnih bakterija u crijevima. Ove specifične tvari pružaju hranu za probiotike i druge pozitivne mikroorganizme, podržavajući njihovu vitalnost.
Postbiotici, najnoviji igrač u ovom polju, predstavljaju metabolite mikroorganizama ili tvari dobijene iz njih koje pružaju dobrobiti korisne za zdravlje. Ovi proizvodi metabolizma, poput enzima, peptida i organskih kiselina, mogu imati različite bioaktivnosti kao što su antioksidativna, antibakterijska i protuupalna svojstva, koja mogu pružiti različite učinke na unaprijeđenje zdravlja, promoviranje imunološkog sustava, balansiranje mikrobioma, poboljšanje funkcije gastrointestinalnog trakta, itd. Kao dodatci prehrani ovi proizvodi se preporučuju u svakodnevnoj upotrebi i mogu se koristiti bez liječničkog recepta. Odnedavno je u ljekarnama, kako u nekim europskim zemljama, tako i kod nas, dostupan prvi postbiotik pod nazivom Vitabiotik.
Vitabiotik je suplement namijenjen poboljšanju zdravlja crijeva sa postbioticima - termički obrađenim stanicama probiotika i mješavinom vitamina D, B i C. Sadrži 100 milijardi stanica bakterije Lactobacillus plantarum LP1. Zahvaljujući tome, Vitabiotik se znatno brže bori protiv patogenih bakterija i štetnih toksina.””
Za kraj, a u kontekstu prethodnog razgovora, možete li istaknuti ključne korake koje svatko od nas može poduzeti kako bismo unaprijedili i očuvali svoje zdravlje?
„Edukacija je ključna, a ona je zadatak svih nas. Građani trebaju biti informirani o pravilnom korištenju antibiotika, važnosti zdrave crijevne mikroflore, zdravijem načinu života, korištenju dodataka prehrani, te prednostima postbiotika. Očuvanje zdravlja zahtjeva holistički pristup koji obuhvata uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i promoviranje emocionalne dobrobiti. Važno je razumjeti da je prevencija uvijek bolja od liječenja, a očuvanje zdravlja crijevnog mikrobioma ključno za opći imunološki odgovor organizma.
Racionalna upotreba antibiotika, kao i integracija tradicionalnih dodataka prehrani, te inovativnih proizvoda poput postbiotika u svakodnevnu rutinu, predstavljaju odgovornost svakog pojedinca prema vlastitom zdravlju i dugoročnom blagostanju.”