Svakog dana smo u situacijama u kojima ‘’osjećamo svoj trbuh’’. Ako je to nešto uzbudljivo, osjećamo „leptiriće u stomaku” ili se dogodi nešto zapanjujuće zbog čega nam se ‘’prevrne utroba”. Ponekad je to onaj posebni „unutrašnji osjećaj” kojim predosjećamo nešto važno. Ova opažanja su tu jer su mozak i crijeva povezani. Posljednjih godina, znanost je utvrdila vezu između crijeva i mozga kao fascinantan i ključan aspekt općeg blagostanja. Postoji mnogo načina na koje naša crijeva utječu na naše zdravlje. Ovaj blog istražuje jednu od njih koja se zove „veza crijeva-mozak”, te objašnjava kako utječe na naše mentalno zdravlje i ulogu postbiotika u ovoj vezi.
Što je veza crijeva-mozak?
Veza crijeva-mozak (na engleskom: gut-brain axis, skraćeno GBA) dvosmjerna je komunikacija između živčanog sustava i probavnog sustava, koja povezuje emocionalne i kognitivne centre mozga sa perifernim crijevnim funkcijama. To znači da se signali šalju i iz mozga u trbuh, i iz trbuha u mozak. Probavnim sustavom upravlja enterični (unutrašnji) živčani sustav, odnosno dio živčanog sustava koji kontrolira probavni sustav neovisno od mozga. (1)
Naš mozak komunicira sa našim cijelim tijelom preko živaca (živčanog sustava). Ali mozak i crijeva su povezaniji od drugih dijelova tijela. U crijevima ima više živčanih stanica nego bilo gdje drugo pored mozga, i više informacija prolazi između mozga i crijeva nego bilo koja druga dva sustava. Ova zamršena veza utječe na različite aspekte našeg zdravlja, uključujući raspoloženje, odgovor na stres i kognitivne funkcije. U crijevima žive bilijuni mikroorganizama, zajednički nazvanih crijevna mikrobiota, koji igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže ove veze.
Kako mikrobiota utječe na mentalno zdravlje?
Mikrobiota crijeva je raznolika zajednica bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroba koji žive u probavnom sustavu. Ovi mikroorganizmi doprinose probavi, apsorpciji hranjivih tvari i sintezi esencijalnih vitamina. Štoviše, oni aktivno sudjeluju u regulaciji imunološke funkcije i zaštiti od štetnih patogena. (2)
Ovi mikrobi su važni za nesmetano odvijanje svih procesa, uključujući vezu crijeva-mozak. Oni mogu proizvesti mnogo kemijskih neurotransmitera koji prenose poruke između crijeva i mozga ili kemikalije koje mogu utjecati na naš mozak kroz krvotok. Mozak i crijeva, zauzvrat, mogu utjecati na mikrobiom crijeva mijenjajući njegovu sredinu.
S obzirom na blisku interakciju crijeva i mozga, lakše je razumjeti zašto možda imamo probavne probleme kao jedan od najčešćih simptoma stresa i anksioznosti. Istraživači su identificirali da psihosocijalni faktori utječu na stvarnu fiziologiju crijeva, kao i na simptome. Drugim riječima, stres (ili depresija ili drugi psihološki faktori) može utjecati na pokrete i kontrakcije probavnog sustava. (3)
To znači da, kada smo nervozni ili uznemireni, naše tijelo oslobađa neke hormone i kemikalije koje ulaze u probavni sustav. Ovo može utjecati na mikroorganizme koji žive duž naših crijeva, pomažu u procesu probave, te istovremeno smanjuju proizvodnju antitijela. Kemijska neravnoteža koja nastane može izazvati nekoliko probavnih stanja. Uzevši u obzir da veza crijeva-mozak funkcionira u oba smjera, neuravnotežena crijeva mogu izazvati pogoršanje simptoma poremećaja kao što su anksioznost i depresija. (4)
Kako postbiotici pomažu mentalnom zdravlju?
Razumijevanje i održavanje zdrave ravnoteže mikrobiote crijeva je ključno za mentalno zdravlje. Postoje i drugi načini za održavanje zdravlja crijeva, kao što je jedenje dovoljno vlakana, ali da bismo poboljšali opće blagostanje, svakodnevna upotreba postbiotika čini veliku razliku.
Postbiotici, metabolički nusproizvodi probiotskih mikroorganizama, igraju ključnu ulogu u podršci mentalnom zdravlju kroz nekoliko mehanizama.
Kliničke studije koje pokušavaju razumjeti vezu crijeva-mozak pokazuju da postbiotici mogu pružiti nov pristup u sprečavanju simptoma anksioznosti i depresije. Svakodnevna upotreba postbiotika može promijeniti sastav naše mikrobiote, čime smanjuje simptome i održava željeno stanje raspoloženja. Istraživanja su otkrila da je kronična upala povezana sa različitim mentalnim zdravstvenim stanjima, a smanjenjem upale, postbiotici mogu doprinijeti stvaranju uravnotežene sredine za mozak.
Oni također mogu utjecati na proizvodnju i ravnotežu neurotransmitera u mozgu. Dakle, dok balansiraju našu mikrobiotu, oni također doprinose sintezi neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji igraju ključnu ulogu u reguliranju raspoloženja i emocionalnog blagostanja.
Pored toga, postbiotici mogu pozitivno utjecati na sustav odgovora na stres u tijelu, te pomažu pri moduliranom oslobađanju hormona stresa poput kortizola. Ova regulacija odgovora na stres može doprinijeti poboljšanju otpornosti i smanjenju negativnih utjecaja kroničnog stresa na mentalno zdravlje. (5)
Zaključak
Kada razumijemo odnose u kojima se nalaze sustavi organa u našem tijelu, možemo pronaći inovativne i bolje pristupe za osnaživanje našeg zdravlja. U ovom blogu smo saznali više o vezi crijeva i mozga i o tome kakav utjecaj zdravlje crijeva ima na naše mentalno zdravlje. Postbiotici, sa svojim raznovrsnim prednostima na zdravlje crijeva i utjecajem na mozak, čine novi pristup u poboljšanju našeg mentalnog blagostanja.
Izvori
- Carabotti, M., Scirocco, A., Maselli, M. A., & Severi, C. (2015). The gut-brain axis: Interactions between enteric microbiota, Central and Enteric Nervous Systems. Annals of gastroenterology. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4367209
- Cresci, Gail A.M., and Kristin Izzo. “Gut Microbiome.” Adult Short Bowel Syndrome, 2019, pp. 45–54, doi:10.1016/b978-0-12-814330-8.00004-4.
- The gut-brain connection. Harvard Health. (2023, July 18). https://www.health.harvard.edu/diseases-and-conditions/the-gut-brain-connection
- Berding, K., Vlckova, K., Marx, W., Schellekens, H., Stanton, C., Clarke, G., Jacka, F., Dinan, T. G., & Cryan, J. F. (2021). Diet and the microbiota–gut–brain axis: Sowing the seeds of good mental health. Advances in Nutrition, 12(4), 1239–1285. https://doi.org/10.1093/advances/nmaa181
- Chudzik, A., Orzyłowska, A., Rola, R., & Stanisz, G. J. (2021). Probiotics, prebiotics and postbiotics on mitigation of depression symptoms: Modulation of the brain–gut–microbiome axis. Biomolecules, 11(7), 1000. https://doi.org/10.3390/biom11071000