Razumijevanje veze između crijevnog i imunološkog sustava i uloga postbiotika

Razumijevanje veze između crijevnog i imunološkog sustava i uloga postbiotika

Zaključci

  • Postbiotici su ključni za održavanje integriteta crijevnih barijera. Ova barijera je prva linija obrane organizma od patogena i štetnih tvari.
  • Održavanjem ravnoteže imunološkog odgovora, postbiotici se brinu da naše tijelo pravilno reagira na patogene, bez uzrokovane prekomjerne upale ili štete našim tkivima.

Ljudsko tijelo je veoma složena mreža u kojoj su različiti sustavi usko povezani, a nijedan toliko blisko kao crijeva i imunološki sustav. Ovaj odnos, duboko usađen u gastrointestinalnom traktu, igra ključnu ulogu u održavanju općeg zdravlja i blagostanja. Pojam zdravlja crijeva proširio se sa njegove primarne uloge u probavnom sustavu i na njegov značajan utjecaj na imunološki sustav. Među faktorima koji doprinose ovoj značajnoj interakciji, postbiotici su se pojavili kao ključni igrač. Dublje ćemo istražiti vezu između crijevnog i imunološkog sustava, te saznati kako postbiotici mogu unaprijediti ovaj vitalni odnos.

Veza između crijeva i imunološkog sustava

Gastrointestinalni trakt je dom kompleksnoj zajednici mikroorganizama poznate kao crijevna mikrobiota. Mikrobiota se sastoji od bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroba koji koegzistiraju u delikatnoj ravnoteži. Crijevna mikrobiota je ključna za nekoliko funkcija, uključujući probavu, sintezu vitamina i zaštitu od patogena. Međutim, jedna od njenih najvažnijih uloga je u reguliranju imunološkog sustava.

Crijeva su najveći imunološki organ u tijelu, koji sadrži otprilike 70% imunoloških stanica tijela. Te stanice imunološkog sustava stalno komuniciraju sa crijevnom mikrobiotom, učeći da razlikuju štetne od bezopasnih organizama. Ova interakcija pomaže imunološkom sustavu da adekvatno reagira na infekcije, istovremeno održavajući toleranciju prema korisnim ili bezopasnim mikrobima. (1)

Crijeva su poput velikog kontrolnog centra koji komunicira sa imunološkim sustavom kroz različite kanale, stvarajući ono što se naziva vezom između crijeva i imunološkog sustava. Crijevna mikrobiota igra ključnu ulogu u ovoj vezi, jer ima direktni utjecaj na funkcioniranje imunološkog sustava. Održavanje ravnoteže našeg imunološkog sustava je veoma važno. On se mora boriti protiv mikroba koji pokušavaju napasti naše tijelo, dok istovremeno sprječava napad na naše vlastite stanice. Dobre bakterije koje žive u našim crijevima zaista su značajne za održavanju svega pod kontrolom. One igraju veliku ulogu u osiguravanju pravilnog funkcioniranja našeg imunološkog sustava održavajući nas zdravima. Nedavna znanstvena otkrića su potvrdila da vrlo lako može doći do poremećaja ravnoteže imunološkog sustava, ukoliko se ravnoteža bakterija u crijevima poremeti. To nadalje može dovesti do problema gdje tijelo počinje napadati samo sebe, kao što je slučaj sa autoimunim bolestima. (2)

Kako bismo bolje razumjeli ovu vezu, važno je razumjeti osnovne principe ovog sustava i kako on zapravo funkcionira.

Što je imunološki sustav?

Imunološki sustav je mreža sastavljena od različitih organa, stanica i proteina u našem tijelu i ima veoma važnu ulogu. On nas štiti od štetnih tvari, mikroba i promjena stanica koje bi nas mogle učiniti bolesnima. Njegovi glavni zadaci uključuju borbu protiv mikroba koji izazivaju bolesti poput bakterija, virusa, parazita ili gljivica, te uklanjanje istih. Također, prepoznaje i neutralizira štetne tvari iz naše okoline i bori se protiv promjena u tijelu koje bi mogle dovesti do bolesti, poput tumorskih stanica. Bez imunološkog sustava, ne bismo imali obranu protiv ovih prijetnji, što bi nas činilo ranjivima na sve što dolazi iz okoline, ili čak na promjene koje se događaju unutar naših tijela.

Mnoge stvari koje tijelo prepozna kao nepoznate mogu pokrenuti imunološki sustav. Strane tvari, poznate kao antigeni (poput proteina koji se nalaze na površinama bakterija, gljivica i virusa), vezuju se za specifične receptore na imunološkim stanicama. Ova veza pokreće lanac reakcija u tijelu. Nakon što tijelo prvi put naiđe na mikrob koji izaziva bolest, često zadržava zapis o tom mikrobu kao najbolji način da ga porazi. To znači da, ako tijelo ponovo naiđe na taj mikrob, može ga lako prepoznati i početi se boriti protiv njega puno brže.

Imunološki sustav se dijeli na dva podsustava: urođeni (nespecifični) imunološki sustav i stečeni (specifični) imunološki sustav, koji zajedno reagiraju na mikrobe ili štetne tvari. Urođeni imunološki sustav djeluje kao opća obrana tijela, koristeći pretežno stanice kao što su prirodne stanice ubojice za borbu protiv mikroba koji probijaju barijere poput kože ili probavnog sustava. S druge strane, stečeni imunološki sustav stvara antitijela kako bi se borio protiv specifičnih patogena sa kojima se tijelo već susrelo. Ovaj sustav se također naziva "stečenim" imunološkim odgovorom, ističući njegovu sposobnost da uči i pamti specifične prijetnje. (3)

Uloga crijevnog mikrobioma u imunitetu

Kada naš imunološki sustav funkcionira dobro, rijetko primjećujemo da radi. Međutim, ako postane kompromitiran, bilo zbog oslabljenja ili suočavanja sa neuobičajeno jakim patogenima, razbolimo se. Mikrobi u crijevima igraju značajnu ulogu u omogućavanju pravilnog funkcioniranja našeg imunološkog sustava.

Način na koji naše crijevne bakterije komuniciraju sa prirodnim obrambenim sustavima našeg tijela, kako urođenim (nespecifičnim) tako i stečenim (specifičnim) imunološkim sustavima, veoma je važan za održavanje zdravlja naših crijeva i sprječavanje otoka ili upale. Naše crijevne bakterije obavljaju mnogo posla, kao što je razgradnja proteina i kompleksnih šećera, proizvodnja vitamina i stvaranje različitih tvari koje pomažu stanicama koje oblažu naša crijeva da komuniciraju sa imunološkim stanicama. Kako bi održale stvari u redu, stanice koje oblažu naša crijeva formiraju zaštitnu barijeru, koja odvaja naše crijevne bakterije od imunoloških stanica, te otežavaju prolazak neželjenih tvari.

Međutim, ako ova veza između naših crijevnih bakterija i zaštitnog imunološkog sustava crijeva ne funkcionira dobro, može doći do povećanja štetnih bakterija koje mogu uništiti ovu zaštitnu barijeru, čineći lakšim pojavu infekcija. Kada je ravnoteža dobrih i loših bakterija u našim crijevima poremećen, može doći do poremećaja našeg imunološkog sustava, što dovodi do upale, stresa naših stanica, pa čak i otpornosti na inzulin, što je prethodnik dijabetesa. Tokom vremena, ako naša crijeva nisu pravilno uravnotežena, postoji veći rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih problema poput dijabetesa tipa 2, srčanih oboljenja, problema sa crijevima, autoimunim bolestima, pa čak i nekih vrsta karcinoma. (4)

Ravnoteža bakterija u našem crijevnom mikrobiomu možemo poboljšati putem dijetetskih strategija, što može pozitivno utjecati na zdravlje imunološkog sustava. Jedna od strategija koju možemo koristiti da optimiziramo naš crijevni mikrobiom i zdravlje imunološkog sustava su postbiotici.

3 načina na koje postbiotici mogu pomoći

Postbiotici su bioaktivne tvari nastale od probiotskih bakterija tokom fermentacije probiotika u crijevima. Za razliku od probiotika, koji su živi organizmi, postbiotici mogu ostvariti svoje korisne efekte bez potrebe da prežive neprijateljsko okruženje gastrointestinalnog trakta. To ih čini obećavajućim i efikasnim načinom modulacije crijevnog mikrobioma i, posredno, imunološkog sustava. Navodimo tri načina na koje postbiotici mogu podržati vezu između crijevnog i imunološkog sustava. (5)

Jačanje integriteta crijevnih barijera

Postbiotici su ključni za održavanje integriteta crijevnih barijera. Ova barijera je prva linija obrane organizma od patogena i štetnih tvari. Jačanjem crijevnih barijera, postbiotici sprječavaju translokaciju štetnih bakterija i toksina u krvotok, čime se smanjuje upala i rizik od bolesti posredovanih imunološkim sustavom. Ovaj učinak direktno podržava imunološki sustav osiguravajući da ne postane preopterećen ili pokrenut nepotrebnim stimulansima, omogućavajući mu učinkovitiji odgovor na stvarne prijetnje.

Modulacija imunoloških odgovora

Postbiotici pomažu u kontroliranju načina na koji naš imunološki sustav reagira, osiguravajući dobru ravnotežu između signala koji izazivaju upalu i signala koji je smiruju. Oni surađuju sa imunološkim stanicama kako bi im pomogli da bolje funkcioniraju i naučili ih da budu tolerantnije. Ova kontrola je veoma korisna jer sprječava pretjeranu reakciju našeg imunološkog sustava, što može izazvati probleme poput autoimunih bolesti i alergija. Održavanjem ravnoteže imunološkog odgovora, postbiotici se brinu da naše tijelo pravilno reagira na patogene, bez uzrokovane prekomjerne upale ili štete našim tkivima.

Obrana od patogena

Postbiotici imaju sposobnost da se bore protiv štetnih bakterija i pomažu u zaštiti našeg tijela od oboljenja. To čine na nekoliko načina. Prvo, stvaranjem posebnih tvari koje zaustavljaju rast štetnih mikroba, a zatim, pojačavanjem imunoloških stanica koje love i eliminiraju ove mikrobe. Također, postbiotici su izuzetni u očuvanju života i rasta dobrih bakterija u crijevima. Ovo ne samo da pomaže u sprječavanju pojave infekcija, već čini naša crijeva boljim mjestom za razvoj prijateljskih bakterija, čime se jača obrambeni sustav naših crijeva.

Zaključak

Veza između crijeva i imunološkog sustava veoma je važna za očuvanje zdravlja, a postbiotici su ključni u jačanju ove veze. Postbiotici pomažu u podržavanju integriteta crijevnih barijera, modulaciji imunoloških odgovora i obrani od patogena. Konzumiranje hrane ili uzimanje dodataka prehrani sa postbioticima može učiniti naša crijeva i imunološki sustav učinkovitijim u zajedničkom radu, što je ključno za očuvanje našeg zdravlja dugoročno. Znanstvena istraživanja o tome kako naše crijevne bakterije funkcioniraju, otkrivaju i koliko postbiotici mogu biti korisni za zdravlje imunološkog sustava, čineći ih veoma interesantnim područjem u istraživanjima o prehrani.

Izvori

  1. Vighi, G., Marcucci, F., Sensi, L., Di Cara, G., & Frati, F. (2008). Allergy and the gastrointestinal system. Clinical and experimental immunology, 153 Suppl 1(Suppl 1), 3–6. https://doi.org/10.1111/j.1365-2249.2008.03713.x
  2. Wu, H. J., & Wu, E. (2012). The role of gut microbiota in immune homeostasis and autoimmunity. Gut microbes, 3(1), 4–14. https://doi.org/10.4161/gmic.19320
  3. InformedHealth.org [Internet]. Cologne, Germany: Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG); 2006-. How does the immune system work? [Updated 2020 Apr 23]. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279364/
  4. Yoo, J. Y., Groer, M., Dutra, S. V. O., Sarkar, A., & McSkimming, D. I. (2020). Gut Microbiota and Immune System Interactions. Microorganisms, 8(10), 1587. https://doi.org/10.3390/microorganisms8101587
  5. Liu, Y., Wang, J., & Wu, C. (2022). Modulation of Gut Microbiota and Immune System by Probiotics, Prebiotics, and Postbiotics. Frontiers in nutrition, 8, 634897. https://doi.org/10.3389/fnut.2021.634897

Podijeli

Choose your country

Please choose your language and country so we can provide you with the most accurate information.

Austrija
Belgija
Bugarska
Češka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Grčka
Hrvatska
Irska
Italija
Latvija
Lihtenštajn
Litva
Mađarska
Malta
Monako
Nizozemska
Njemačka
Poljska
Portugal
Rumunjska
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švedska

Cijenimo tvoju privatnost

Koristimo kolačiće kako bismo unaprijedili funkcionalnost i iskustvo pregleda, prilagođavanje sadržaja i oglasa, i analizu prometa. Klikom na "Prihvati sve" pristaješ na našu upotrebu kolačića.

Koristimo ove kolačiće da prilagodimo vaše iskustvo na našoj webstranici, omogućavajući vam da postavite i zapamtite vaša postavke kao što su jezik i tema

Koristimo ove kolačiće da prikupljamo podatke o vašim interakcijama sa našom stranicom, što nam pomaže u poboljšanju funkcionalnosti stranice, razumijevanju angažovanja korisnika i optimizaciji vašeg ukupnog iskustva.

Koristimo ove kolačiće za ciljano oglašavanje i promotivne aktivnosti, što nam omogućava da vam prikažemo relevantne oglase i ponude na osnovu vaših interesovanja i povijesti pretraživanja.